Butmir - otkriće neolitskog naselja
Kada su austrougarske vlasti 1893. godine započele gradnju zgrade Poljoprivredne škole u mjestu Butmir u Sarajevskom polju, otkriveno je naselje neolitskih ljudi. Iskopavanje na lokalitetu Butmir trajalo je od 1893. do 1896. godine. Najveće zasluge za uspjeh ovog poduhvata, pripadaju Franji Fijali i Vaclavu Radimskom. Butmir, smješten na obalama rijeke Željeznice, bogate naplavljenim kamenom-kremenom podesnim za izradu oružja i oruđa, u potpunosti je odgovarao neolitskom čovjeku. Stanovnik Butmira gradio je u prvo vrijeme zemunice, a potom i nadzemne kuće, bavio se poljoprivredom, stočarstvom i lovom. Najvažnija značajka ovog nalazišta jesu izvanredne keramičke izrađevine. Spiralni ornamentalni ukrasi na butmirskoj keramici i na pronađene sedamdeset i dvije ljudske i životinjske figurine, ukazuju na povezanost Butmira i drugih evropskih neolitskih grupa. Neki detalji pomenutih ukrasa (poput "C" motiva na keramici) govore o mogućoj vezi butmirske keramike i plastike, sa Kritom, odnosno sa kritsko-mikenskom kulturom, ali preovlađuje mišljenje da je riječ o specifičnoj butmirskoj kulturi. Upravo je po ornamentalnim ukrasima Butmir ušao u arheološku literaturu i privukao pažnju svjetskih arheologa. Tome je, nema sumnje, doprinio i Međunarodni kongres arheologa i antropologa održan u Sarajevu od 15. do 21. augusta 1894. godine.
