Sarajevo (1878-1918)

Sarajevo za vrijeme austro-ugarske


17.07.2005.

Nedeljko Čabrinović

Nedeljko Čabrinović rođen je u Trebinju 20. januara 1895. godine kao sin austrijskog policijskog špijuna. Od samih početaka svog školovanja nije bio baš najbolji učenik. Vjeran sebi u četrnaestoj je godini odustao od daljeg školovanja i posvetio se lutanju i trgovanju. No, od nečeg se moralo živjeti pa se zaposlio. Tako je radio kao limar, tesar i tipograf. Ni na jednom poslu koji je radio njegove kolege nisu imale baš naročito mišljenje o njemu jer je bio izrazito svadljiva osoba. Uz to ni poslodavci nisu bili previše zadovoljni njime jer nije bio naročito radišan. Godine 1912. u Sarajevu je sudjelovao u tipografskom štrajku zbog čega je protjeran iz Sarajeva. Potom je radio u Trstu, Zagrebu i Beogradu. U Beogradu je našao posao tiskari Velika Srbija, a potom u Državnoj štampariji Kraljevine Srbije. Čabrinović ne samo da je mijenjao poslove već je olako mijenjao i politička uvjerenja. Tako je prvotno bio socijalist, potom anarhist da bi na kraju završio kao nacionalist. Ali tu je uvijek bila jedna konstanta - za što god se zalagao uvijek je to činio s jednakim žarom. U nekoj beogradskoj kafani major srpske vojske Tankosić vrbovao ga je za jednog od izvršitelja plana atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda, nasljednika austrijskog trona. Nakon uspješnog vrbovanja Čabrinović se pridružio Gavrilu Principu i Trifku Grabežu u vježbanju streljačkih sposobnosti u kampu za vojnu obuku. Prije polaska u Bosnu s ciljem ostvarivanja zadanog plana oprostio se s Milicom Racković, grafičkom radnicom, poklonivši joj Tipografski kalendar 1911. g. za uspomenu, s napomenom: O meni ćeš čuti za neki dan više... Iz Sarajeva se javio razglednicom Mikiši Milenkoviću, i Dragoljubu Gospiću, svojim dobrim prijateljima. U obje razglednice stavio je naslove pjesama Đure Jakšića: Padajte braćo! i Oj Vidovdane, željeni brale. Dragoljub Gospić kasnije će za njeg reći kako je bio ...romantik, sentimentalist, čovjek kome za srce prianja svaka lijepa misao, svaka revolucionarna fraza, svaki herojski gest, bunovan, uvijek odlučan i pun poleta...
Na dan atentata 28. juna 1914. Čabrinović je prvi bacio bombu na kolonu vozila kojom se vozio nadvojvoda ali nije uspio ubiti nadvojvodu već je bomba pogodila pratnju. Vidjevši kako nije uspio u svojoj namjeri progutao je otrov te skočio preko zidića koji ga je dijelio od rijeke Miljacke. No, otrov je bio star (samim tim je izgubio svoja otrovna svojstva) te je izazvao samo povraćanje i mučninu u želucu. Kako je Miljacka tek nekoliko centimetara duboka rijeka za njim su skočili i ljudi iz nadvojvodina osiguranja te uhapsili Čabrinovića. Nedeljku Čabrinoviću i ostalim atentatorima organizirano je suđenje u oktobru 1914. godine.
Izjave koje su atentatori dali na suđenju bile su posve različite, a koje su odgovarale na pitanje zašto su počinili atentat. Od toga da su željeli biti junaci, osvetiti se za bosansko siromaštvo, željeli učiniti dobro, da su borili za Veliku Srbiju itd. Za razliku od Gavrila Principa Čabrinović je na suđenju, sav u suzama, izrazio kajanje zbog počinjeg zlodjela. Proglašen je krivim i kao maloljetnik osuđen na dvadeset godina zatvora. U prvim danima robije, u samici, čavlom grebe plehanu posudu za jelo
urezujući slova i tako tiska; svoj list Bomba, kratke vijesti i poruke u nekoliko rečenica. Umro je u 21. januara 1916. godine od tuberkuloze u zatvoru u Terezinu (Češka). Poslije smrti Čabrinovića, grob mu je zaravnat i zabetoniran kako se ne bi znalo mjesto gdje je sahranjen. Kada je 29. aprila 1918. godine umro i Gavrilo Princip, tako je postupljeno i s njim. Međutim, jedan vojnik zabilježio je mjesta u dvorištu tvrđave gdje su tijela sahranjena, pa su tako tijela, poslije Prvog svjetskog rata, nađena i sahranjena u Sarajevu u zajedničkoj grobnici atentatora.

Sarajevo (1878-1918)
<< 07/2005 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31


Više informacija o Sarajevu za vrijeme austro-ugarske

Dosadašnji postovi
Građevine i ostali sagrađeni objekti:

Zgrada HKD Napredak
Crkva Presvetog Trojstva
Stara željeznička stanica na Ilidži
Jedilerska tekija (Sedam braće)
Crkva Kraljice svete krunice i Katolički školski centar Sv. Josip
Paviljon Bosne na Svjetskoj izložbi
Drvenija most
Ajas-pašin dvor - Hotel "Central"
Gazi Isa-begova banja
Nadgrobni spomenik SSK-u
Zgrada mitropolije i bogoslovije
Crkva sv. Vinka
Muzički paviljon
Tkaonica ćilima
Hotel "Evropa"
Kino Apolo
Društveni dom
Crkva i samostan sv. Ante
Crkva sv. Ćirila i Metoda
Ulema-medžlis
Jajce kasarna
Električna centrala
Pravosudna palata
Salomova palata
Zemaljska bolnica
Šerijatska sudačka škola
Zgrada glavne pošte
Vojna komanda
Zgrada muzičke akademije
Prva gimnazija
Inat kuća
Grand hotel
Evangelistička crkva
Aškenaska sinagoga
Zemaljski muzej
Sebilj
Filipovićeva kasarna
Marijin dvor
Oficirska kasina
Željeznička stanica Bistrik
Zgrada zemaljske vlade
Tržnica
Katedrala
Vijećnica

Ličnosti:

Esad Kulović
Nezir ef. Škaljić
Gavrilo Princip
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Mustaj-beg Fadilpašić
Nedeljko Čabrinović
Josip Vancaš
Josip Stadler

Nauka, obrazovanje, kultura i sport:

Književni list "Nada"
Gajret
Fudbal
Seizmologija
Butmir - otkriće neolitskog naselja
Štampa
Bosanska vila

Privreda:

Trgovina
Apotekarstvo
Kanalizacija
Dionička pivara
Ciglane
Vatrogasna služba
Vodovod
Ugostiteljstvo
Fabrika duhana Sarajevo

Ostalo:

Obrada fasada objekata iz austro-ugarskog perioda
Teritorijalna podjela
Prvi regulacioni plan
Prvi tramvaj
Sarajevo kao saobraćajni centar
Velika aleja na Ilidži
Regulacija Miljacke
Botanički vrt zemaljskog muzeja
Zastava i grb Bosne
Važniji datumi

Stranice o istoriji Sarajeva

Prijatelji i ostali linkovi

Autor


BROJAČ POSJETA
386620

Powered by Blogger.ba
Get Firefox!

Free Web Counter