Sarajevo (1878-1918)

Sarajevo za vrijeme austro-ugarske


26.09.2005.

Velika aleja na Ilidži

Atraktivno šetalište od banjsko - turističkog naselja Ilidža do Vrela Bosne, zasađeno stablima platana i kestena u dužini od 3,5 km, predstavlja najljepši drvored u BiH. Aleju sačinjavaju 726 stabala javorolisnog platana, sađenih u 2 reda 1892. godine, te desetine stabala divljeg kestena koji su sađeni 1888. godine. Ovaj zeleni "tunel" oduvijek je predstavljao pravu turističku atrakciju i svoje-
vrstan spomenik prirode.

21.09.2005.

Društveni dom (zgrada Narodnog pozorišta)

Po projektima Karla Paržika, godine 1897. podiže se impozantna građevina tada nazvana Društveni dom. Svečano otvorenje bilo je 2. januara 1899. godine predstavom "Medeja" Franza Grillparzera (1791-1872), austrijskog dramatičara koji je spajao formalno naslijeđe austrijskog baroka i idejne elemente njemačke klasike. Izvedba je bila povjerena Hrvatskom narodnom kazalištu iz Zagreba, a počela je prologom Silvija Strahimira Kranjčevića - "Vili prosvjete". Za svo vrijeme austrougarske uprave to će prvenstveno biti "Vereinshaus" ili "Herrenclub" ili "Clubhaus" sa salom u kojoj se mogu održavati pozorišne predstave, tzv. "Saaltheater". 1922 godine ovaj dom je pretvoren u Narodno pozorište.

14.09.2005.

Mustaj-beg Fadilpašić

Mustaj-beg Fadilpašić je bio prvi gradonačelnik Sarajeva. Rođen je u Sarajevu 1830. godine. Sin je Fadil-paše Šerifovića. Odrastao je i školovao se u Carigradu. Bio je naimenovan za mulu u Carigradu, a kasnije u Egiptu, ali je dužnosti vršio preko zamjenika. Godine 1860. došao je u Sarajevo i postao član i medžilisa-idare, a od 1878. do kraja života 1892. godine bio je i gradonačelnik Sarajeva. Na ovoj dužnosti proveo je 14 godina i za to vrijeme u Sarajevu su se dogodile velike promjene. Od 1882. godine bio je i predsjednik Vakufskog povjereništva. Umro je 1892. godine u Sarajevu gdje je i sahranjen u haremu Begove džamije. Sa jedne, sire strane uzglavnog nisana, sa turbanom, uklesan je natpis u pjesmi na turskom jeziku:

» Ah, smrti.
Ugledna licnost Sarajeva, potomak esrafa (plemstva),
Prezivao se Fadilpasic i bio vrlo pobozna osoba,
Emir Mustafa Hajrudin bijase cijenjen i postovan.
Kada mu stize poziv »vrati se«, rado se odazvao glasu,
Jer je za zivota prikupio opskrbu za Vjecnost,
I predao dusu , neka mu je mjesto u raju.
A Gospodar (Bog) nek mu oprosti grijehe i osvijetli grob.
Pa da tako trajno uziva u zasticenom raju.
Pomoli se uceci Fatihu za sve muslimane
I pomisli da ces i ti smrtnu casu popiti.
Nahife, izreci dzevher tarih (ukraseni natpis) i ovako zamoli:
Boze, Mir-Hajrudina primi svojoj milosti.
Godina 1310. «

11.09.2005.

Regulacija Miljacke

U svom prirodnom toku rijeka Miljacka ide od istoka prema zapadu i po dužini dijeli Sarajevo pri čemu s okolnih brda s obje strane prima vode koje skupljaju brojni potoci. Kao planinska rijeka ona je u sušnim danima veoma oskudna u vodi, dok je u vrijeme kiša ili otapanja snijega takva da se ne može zadržati u svom koritu. Obično se izlijevala iz svog korita i plavila ravničarski dio grada praveći često ogromne štete. Da bi se spriječilo to plavljenje bilo je neophodno da se reguliše rijeka Miljacka.
Već na sjednici opštinskog zastupstva od 8.3.1880 godine vladin povjerenik Herman je predložio plan o regulaciji Miljacke čime bi se regulisala obala od Bendbaše do Čobanije, a ne samo od Ćumurije do Latinske ćuprije kako je vlada predlagala. Nakon velike poplave u Sarajevu 1.11.1881 godine kada je Miljacka napravila dotad neviđenu štetu opštinsko zastupstvo je uvidjelo potrebu da se pristupi izvođenju bar najnužnijih regulacionih radova na Miljacki. Prvi radovi su izvedeni na dionici od Latinske ćuprije do Ćumurije, kada su na toj dionici od 192 metra temelji obalnih strana utvrđeni zidom. Pored ovog građenja na dionici od Čumurije do Čobanije otvoren je novi sokak koji je izgrađen na privatnim baštama koje su djelile stambene zgrade od Miljacke. Ovaj sokak je dobio naziv Apelov kej, a kasnija čitava desna obala Miljacke je imala ovaj naziv. Radovi su kasnije produženi, pa je 1893 godine uređena obala s obje strane od Čobanije do Hiseta, ali najznačajniji radovi su počeli tek 1896 godine kada je u cjelini izgrađen kej od Latinske ćuprije do gradske vjećnice, pri čemu su postavljeni zidni temelji i okovani stupovi. Obziđivanje Miljacke izvršeno je u dužini od 3,5 km. Zidovi su bili visoki od 3 do 5 metara i obezbjeđivali su grad od bilo kakvih poplava. Kada su dovršeni radovi na desnoj obali Miljacke izgrađena je široka cesta od gradske vjećnice do električne centrale koja je primila znatan dio gradskog prometa i kojom je prošao prvi električni tramvaj u Sarajevu. Prilikom regulacije Miljacke ispravljen je ponešto pravac rijeke u donjem toku od Latinske ćuprije, naročito na djelu gdje su bila neizgrađena zemjišta, tako da je na ovom dijelu korito prošireno na 45 metara, dok širina u gornjem toku ne prelazi 25 metara.

Sarajevo (1878-1918)
<< 09/2005 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930


Više informacija o Sarajevu za vrijeme austro-ugarske

Dosadašnji postovi
Građevine i ostali sagrađeni objekti:

Zgrada HKD Napredak
Crkva Presvetog Trojstva
Stara željeznička stanica na Ilidži
Jedilerska tekija (Sedam braće)
Crkva Kraljice svete krunice i Katolički školski centar Sv. Josip
Paviljon Bosne na Svjetskoj izložbi
Drvenija most
Ajas-pašin dvor - Hotel "Central"
Gazi Isa-begova banja
Nadgrobni spomenik SSK-u
Zgrada mitropolije i bogoslovije
Crkva sv. Vinka
Muzički paviljon
Tkaonica ćilima
Hotel "Evropa"
Kino Apolo
Društveni dom
Crkva i samostan sv. Ante
Crkva sv. Ćirila i Metoda
Ulema-medžlis
Jajce kasarna
Električna centrala
Pravosudna palata
Salomova palata
Zemaljska bolnica
Šerijatska sudačka škola
Zgrada glavne pošte
Vojna komanda
Zgrada muzičke akademije
Prva gimnazija
Inat kuća
Grand hotel
Evangelistička crkva
Aškenaska sinagoga
Zemaljski muzej
Sebilj
Filipovićeva kasarna
Marijin dvor
Oficirska kasina
Željeznička stanica Bistrik
Zgrada zemaljske vlade
Tržnica
Katedrala
Vijećnica

Ličnosti:

Esad Kulović
Nezir ef. Škaljić
Gavrilo Princip
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Mustaj-beg Fadilpašić
Nedeljko Čabrinović
Josip Vancaš
Josip Stadler

Nauka, obrazovanje, kultura i sport:

Književni list "Nada"
Gajret
Fudbal
Seizmologija
Butmir - otkriće neolitskog naselja
Štampa
Bosanska vila

Privreda:

Trgovina
Apotekarstvo
Kanalizacija
Dionička pivara
Ciglane
Vatrogasna služba
Vodovod
Ugostiteljstvo
Fabrika duhana Sarajevo

Ostalo:

Obrada fasada objekata iz austro-ugarskog perioda
Teritorijalna podjela
Prvi regulacioni plan
Prvi tramvaj
Sarajevo kao saobraćajni centar
Velika aleja na Ilidži
Regulacija Miljacke
Botanički vrt zemaljskog muzeja
Zastava i grb Bosne
Važniji datumi

Stranice o istoriji Sarajeva

Prijatelji i ostali linkovi

Autor


BROJAČ POSJETA
388697

Powered by Blogger.ba
Get Firefox!

Free Web Counter