Sarajevo (1878-1918)

Sarajevo za vrijeme austro-ugarske


27.11.2005.

Prvi tramvaj

“Uoči Nove 1885. godine silan svijet, odjeven u svečane haljine, okupio se na malom trgu u Ferhadiji. Na tek položenim šinama, što su se svjetlucale na hladnoći, stajao je drveni vagon-tramvaj upregnut u konja bijelca. Vagon je sa svih strana bio uokviren prozorčićima na kojima su se kočoperile tanke zavjese pa je izgledalo kao da se veranda neke bogate kuće s Vratnika spustila u čaršiju. Objavljeno je da od tog dana u Sarajevu počinje saobraćati tramvaj - čudo još neviđeno u srednjoj Evropi - i da će vožnja od Ferhadije do Uzane željezničke stanice trajati trinaest minuta, što će koštati pet krajcera. Tramvaj je u jednoj vožnji mogao povesti 28 ljudi pa je kondukter, koji je po posebnim propisima gradske vlade bio "pristojno odjeven i nije zaudarao po alkoholu i bijelom luku", pozvao prve putnike u tramvaj. Kada se tramvaj napunio, zvonce je zazvonilo i brkati "tramvajdžija" Johan Hanke potjerao je svog bijelca po šinama. Tramvaj je otišao prema Marijin dvoru, a na Ferhadiji, mjestu gdje će se kasnije izgraditi prava gradska tramvajska stanica, ostalo je 28 pari cipela! “

Da ne bi uzalud izrovali bečke ili peštanske ulice, Austro-Ugari su odlučili "konjsku željeznicu" - kako se tada nazivao tramvaj - isprobati prvo u Sarajevu. Tako se u ljeto 1884. godine počelo sa kopanjem sarajevskih ulica i polaganjem tramvajskih šina. Tom prilikom Sarajevo je ostalo bez jednog od najljepših mostova - kamenog mosta koji je premošćavao Koševski potok kod Alipašine džamije, ali je dobilo i titulu prvog grada na Balkanu i u srednjoj Evropi koji je imao tramvaj. Prva tramvajska pruga u Sarajevu bila je duga 3,1 kilometar, a počinjala je od današnjeg Ekonomskog fakulteta, pružala se Ferhadijom i dalje glavnom gradskom ulicom (današnjom Titovom) preko Marijin dvora i završavala na uzanoj željezničkoj stanici. Tada je napravljena samo jedna traka, pa je tramvaj funkcionirao po sistemu "naprijed i curik", odnosno tako što se konj koji ga je vukao, kada bi došao do zadnje stanice, isprezao i ponovo uprezao, ali na suprotnu stranu vagona i vraćao se istim šinama kojim je i došao. Bilo je propisano da jedan konj ne smije voziti više od dva kruga, kako se ne bi iscrpio. Prvi tramvaj kretao je ujutro u pet sati, dakle sat prije nego je iz Sarajeva kretao prvi voz. Tramvajska karta bila je tamnocrvene boje i ispisana na srpskohrvatskom, njemačkom i turskom jeziku. U današnjoj Strossmayerovoj ulici bila je izgrađena i remiza - štala za konje i spremište za tramvaj. Tramvaj je malo koga ostavljao ravnodušnim. On je umjetnicima tog doba postao inspiracija za njihova djela, a sarajevskoj raji za izmišljanje priča o "zelenoj aždahi" i "šejtanu". Muzičar Š. Bosiljevac je za prvu vožnju sarajevskog tramvaja skladao brzu polku za klavir pod nazivom “Sarajevski tramvaj” , dok je jedan njemački slikar po imenu Kürchner u akvarelu naslikao "jurnjavu konjskog tramvaja sarajevskim ulicama". A za izvjesnog slikara Kereštešija moglo bi se komotno reći da je bio prva osoba zadužena za xafsing i propagandu sarajevskog tramvaja. Ispod svoje slike konjske gradske željeznice on je napisao: "Dobar pješak ne može prije doći. Cijena 5 krajcera."
Prvi tramvaj je zvanično počeo s radom 1.1.1885. godine u 10 sati. Sva četiri kola za osobni promet stajala su pred stanicom u Ferhadiji, a pred njima su se okupili zemaljski poglavar Appel, civilni adlatus Nikolić, podmaršal Buvard, generali Haas i Arlow, predstojnici Zemaljske vlade i Gradsko poglavarstvo. Cijela ova svita je zatim sjela u kola i za 13 minuta odvezla se do gradskog kolodvora "glatko, čisto, nečujno, kao na dlanu". Društvo je nakon kratkog zadržavanja ponovo sjelo u kola i za 15 minuta vratilo se "isto tako lijepo i glatko" nazad do stanice u Ferhadiji. Gradonačelnik Fadilpašić nije zaboravio kome treba zahvaliti na ovom "vidljivom znaku blagovolenja" za grad i njegov napredak, te je od Appela zatražio da prenese posebne izraze zahvalnosti ministru Kalaju. Odmah nakon otvaranja otpočeo je promet, a kako to uvijek biva pri svakoj novini, posebno u Sarajevu, veliki broj ljudi vozio se tramvajem tamo-amo.

Sarajevo (1878-1918)
<< 11/2005 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930


Više informacija o Sarajevu za vrijeme austro-ugarske

Dosadašnji postovi
Građevine i ostali sagrađeni objekti:

Zgrada HKD Napredak
Crkva Presvetog Trojstva
Stara željeznička stanica na Ilidži
Jedilerska tekija (Sedam braće)
Crkva Kraljice svete krunice i Katolički školski centar Sv. Josip
Paviljon Bosne na Svjetskoj izložbi
Drvenija most
Ajas-pašin dvor - Hotel "Central"
Gazi Isa-begova banja
Nadgrobni spomenik SSK-u
Zgrada mitropolije i bogoslovije
Crkva sv. Vinka
Muzički paviljon
Tkaonica ćilima
Hotel "Evropa"
Kino Apolo
Društveni dom
Crkva i samostan sv. Ante
Crkva sv. Ćirila i Metoda
Ulema-medžlis
Jajce kasarna
Električna centrala
Pravosudna palata
Salomova palata
Zemaljska bolnica
Šerijatska sudačka škola
Zgrada glavne pošte
Vojna komanda
Zgrada muzičke akademije
Prva gimnazija
Inat kuća
Grand hotel
Evangelistička crkva
Aškenaska sinagoga
Zemaljski muzej
Sebilj
Filipovićeva kasarna
Marijin dvor
Oficirska kasina
Željeznička stanica Bistrik
Zgrada zemaljske vlade
Tržnica
Katedrala
Vijećnica

Ličnosti:

Esad Kulović
Nezir ef. Škaljić
Gavrilo Princip
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Mustaj-beg Fadilpašić
Nedeljko Čabrinović
Josip Vancaš
Josip Stadler

Nauka, obrazovanje, kultura i sport:

Književni list "Nada"
Gajret
Fudbal
Seizmologija
Butmir - otkriće neolitskog naselja
Štampa
Bosanska vila

Privreda:

Trgovina
Apotekarstvo
Kanalizacija
Dionička pivara
Ciglane
Vatrogasna služba
Vodovod
Ugostiteljstvo
Fabrika duhana Sarajevo

Ostalo:

Obrada fasada objekata iz austro-ugarskog perioda
Teritorijalna podjela
Prvi regulacioni plan
Prvi tramvaj
Sarajevo kao saobraćajni centar
Velika aleja na Ilidži
Regulacija Miljacke
Botanički vrt zemaljskog muzeja
Zastava i grb Bosne
Važniji datumi

Stranice o istoriji Sarajeva

Prijatelji i ostali linkovi

Autor


BROJAČ POSJETA
386620

Powered by Blogger.ba
Get Firefox!

Free Web Counter