Za vrijeme austrougarske uprave postojale su dvije bogoštovne općine: sefardska i aškenaska. Aškenazi dolaze u Sarajevo tek poslije 1878. godine (otuda i naziv “austrougarski Jevreji”). Njihova općina gradi sinagogu u Terezija ulici 1901. godine. Taj hram je riješen kao kompaktna masa oblika paralelopipeda sa ugaonim kupolicama na visokim tamburima, a presvučen je plitkom pseudomaurskom dekorativnom plastikom. Tokom izvedbe vršene su manje preinake od arh. Karla Paržika, koji se smatra autorom objekta, a hram je završen pod nadzorom Jungwirta i osvećen 30.09.1902. godine. Izbor pseudomaurskog stilskog izraza za jevrejski sakralni objekt nije slučajan; ova dekoracija ukazuje na njihovo istočno porijeklo, a u skladu je sa ikonoklazmom same vjere.
Danas je ovo jedina aktivna sinagoga u Bosni i Hercegovini i prvi jevrejski vjerski objekat izveden u pseudomaurskom, odnosno mujedar stilu.
Aškenaska sinagoga

Pozdravljam nekoga kome je palo na pamet da piše o periodu 1878-1918. u Sarajevo. Periodu koji je ostao slabo istražen i u Kraljevini Jugoslaviji i u SFR Jugoslaviji, a ni sada ne znam da li se neko u Bosni i Hercegovini bavi proučavanjem upravo tog perioda.
Kao neko ko se rodio na Marijin Dvoru, preciznije u Halid-dvoru, želim ti puno uspjeha i sa ovim blogom, ali (kako vidim)i sa web stranicom!
Pozdrav i tebi!
I ja sam više puta posjećivao tvoj blog, odličan je, ali nisam mogao ostaviti komentar jer moram biti registrovan.