Štampa

U ovo vrijeme Sarajevo je bilo centar bosansko-hercegovačke štampe. Aktivna su bila i druga mjesta, Mostar naročito, ali je u posljednje vrijeme provincijska štampa slabila, kako je Sarajevo postajalo glavni centar društvenog i političkog života. To se može vidjeti i u činjenici da od ukupno 45 listova i časopisa koji su izlazili neposredno uoči Prvog svjetskog rata, samo su četiri lista izdavana izvan Sarajeva.
U prvo vrijeme poslije okupacije štampane su samo “Bosansko-hercegovačke novine” i nekoliko sličnih edicija ( “Glasnik zakona i naredaba”, “Bosnische Correspondenz”, “Polizeiblatt” ). Ali publicistički su interesantne bile jedino “Bosansko-hercegovačke novine”. Pokrenute su 1.9.1878, a sredinom 1881 naziv je promjenjen u “Sarajevski list”, pod kojim imenom će izlaziti sve do kraja rata 1918 godine. List je u prvom redu donosio zvanične vijesti i objave, ali i kraće zapise o savremenom zbivanju (događajima i ljudima), kao i o svemu značajnijem što se tiče okupacione uprave. List je uređivao Vojvođanin Ivan Vasin Popović.
U tom prvom periodu izdavani su listovi na razni jezicima, tako da je na njemačkom jeziku izlazio list “Bosnische Post” koji je obavještavao inostranstvo i činovnike u zemlji, zatim na turskom jeziku najprije pod imenom “Vatan”, a od 1898 list “Rehbar” koji se čitao samo u užim krugovima muslimanskog stanovništva, a ostali su bili listovi sa nacionalno-vjerskim obilježjima. Od srpskih listova prvo su se pojavili “Prosvjeta”, “Napredak”, “Srpska štampa” (ova tri lista su nedugo nakon izlaska ugašena zbog neslaganja sa težnjama srpskog naroda) i “Bosanska vila” koja je poslije 1908 evoluirala i postala kvalitetan književni list. Od muslimanskih listova većeg utjecaja je imao list “Bošnjak” koji je zastupao “režimsku politiku bošnjakluka”. Hrvatski listovi tada nisu izlazili u Sarajevu nego u Mostaru (“Srce Isusovo”, “Vrhbosna”, “Istočnik” ).
U cilju unaprijeđenja naučnog, književnog i kulturno-prosvjetnog rada vlada je izdavala svoje listove.To su bili za nauku “Glasnik zemaljskog muzeja”, za književnost “Nada” i stručni prosvjetni list “Školski vijesnik”.
U periodu od 1903 do 1914 godine umnožio se broj listova i časopisa, ukinuta je cenzura štamparskim zakonom (1907.) i to je štampi omogućilo da postane važan instrument javnog mišljenja i da utiče na njegovo formiranje.
Važniji srpski politički listovi u ovom periodu su “Srpska riječ” (1905.-1914.) koji je pokrenut kao opšti srpski list, zatim “Narod” koji je izražavao radikalne nacionalističke težnje i po načinu pisanja ušao je u red boljih jugoslovenskih listova, zatim Kočićev list “Otadžbina”, zatim “Dan”, “Istina”, “Pregled”, “Srpska omladina” i drugi.
Kod muslimana u ovo vrijeme su brojniji politički listovi što je bilo posljedica aktualizovanja pitanja o nacionalnom opredjeljenju. Od srpski orijentiranih muslimanskih listova značajni su “Bosansko-hercegovački glasnik”, “Samouprava” i “Novi Musavat”, a od hrvatski orijentiranih “Ogledalo”, “Muslimanska svijest” i “Muslimanska sloga”. Ali izlazili su i listovi koji su bili nacionalno neopredjeljeni kao što su “Musavat”, “Zeman”, “Novi vakat”, “Vakat”, “Behar” i drugi.
Najrašireniji hrvatski list u ovom periodu je bio “Hrvatski dnevnik” (1906.-1918.) koji je bio proaustrijski orijentiran. Ovom listu se nije mogla suprotstaviti ni Hrvatska narodna zajednica, politička grupa koju su predvodili franjevci i mlada inteligencija, iako je predstavljala veći dio hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, pa je njen list “Hrvatska zajednica” usmjeren više na pouku i prosvjetu nego na političko informativno djelovanje.
Treba spomenuti još i listove “Prosvjeta”, “Gajret” i “Napredak” koje su izdavali istoimena prosvjetna društva. Zanimljivi su po tome što su uz propagandu društvenih ciljeva i raznih vijesti donosili i neke članke aktuelnog i istorijskog sadržaja.

3 komentara

  1. ne znam da li iko ostavlja komentare.
    u sustini na ovakve istprijske cinjenice nije lako ni ostaviti komentar.
    ipak, da znas da mi je drago sto nas neko poducava-podsjeca istoriji grada.
    hvala i sa zadovljstvom pregledam tvoje stranice.

Komentariši