U većem obimu u Sarajevu se razvila najprijeindustrija građevinskog materijala, sa proizvodima koji su neophodni za primjenjivani novi način građenja. Živa građevinska djelatnost koja se u gradu razvila po okupaciji podsticala je pojedince da pristupe podizanju nekoliko većih ciglana, za koje se moglo pretpostaviti da će kroz duže vrijeme imati vanredan prosperitet. A to je bilo tim privlačnije što su za rad ciglana u samom Sarajevu postojali povoljni sirovinski izvori, velike količine odlične gline, zatim dovoljno radne snage, te pogodni prirodni uslovi (voda, drvo i dr). Iz ovog razloga došlo je ovdje već rano do podizanja više modernih ciglana većeg kapaciteta, čiji je rad bio od značaja za razvitak grada.
Prvu ciglanu sa ručnom proizvodnjom i kapacitetom do 2 miliona komada cigle podigao je 1879 godine na Koševu (na mjestu današnjeg naselja Ciglane) August Braun, koji je prethodne 1878 godine osnovao preduzeće za gradnju i građevinski materijal (pretvoreno 1912 godine u akcioničarsko društvo). U sastavu ovog preduzeća Braun je uskoro podigao i drugu ciglanu u Velešićima uz potok Sušicu, a usto je imao i svoj kamenolom, pilanu sa stolarijom za izradu prozora i vrata, dok je uz ciglanu na Koševu formirao novi pogon za proizvodnju šamotnih opeka manje vatrostalnosti, kao i proizvodnju keramičkih kanalizacionih cijevi sa odgovarajućim fazonskim djelovima. Uskoro je podignuto još nekoliko ciglana, tako da je već 1885 godine u gradu bilo 7 ciglana i 5 kamenoloma. Veću ciglanu u Sarajevu podigao je 1890 godine Gligorije Jeftanović, u neposrednoj blizini prve, dok je nešto kasnije preuzeo i veliku Šprungovu krečanu u Hadžićima. Nove ciglane su zatim nicale jedna iza druge na području Koševa, Velešića (potok Sušice) i Kovačića, a imale su ukupno kapacitet oko 15 miliona komada cigle godišnje. Do 1910 godine u ciglanama je bila ručna proizvodnja, ali je paljenje vršeno u kružnim pećima i na taj način je bilo vrlo ekonomično.
Ciglane

Srdaci voZdric Tebi, dugo me nije bilo ovdje,
ali nadoknadit cu to sada… Samo nastavi tako !!!
Odakle naziv trga “Merhemića trg”? Ja sam čuo, da je g. Merhemić bio vlasnik ciglane na “ciglanama”, da je bio oženjen nekom ljepoticom a umro u siromaštvu. Šta je tačno?