Prvi tramvaj

“Uoči Nove 1885. godine silan svijet, odjeven u svečane haljine, okupio se na malom trgu u Ferhadiji. Na tek položenim šinama, što su se svjetlucale na hladnoći, stajao je drveni vagon-tramvaj upregnut u konja bijelca. Vagon je sa svih strana bio uokviren prozorčićima na kojima su se kočoperile tanke zavjese pa je izgledalo kao da se veranda neke bogate kuće s Vratnika spustila u čaršiju. Objavljeno je da od tog dana u Sarajevu počinje saobraćati tramvaj – čudo još neviđeno u srednjoj Evropi – i da će vožnja od Ferhadije do Uzane željezničke stanice trajati trinaest minuta, što će koštati pet krajcera. Tramvaj je u jednoj vožnji mogao povesti 28 ljudi pa je kondukter, koji je po posebnim propisima gradske vlade bio “pristojno odjeven i nije zaudarao po alkoholu i bijelom luku”, pozvao prve putnike u tramvaj. Kada se tramvaj napunio, zvonce je zazvonilo i brkati “tramvajdžija” Johan Hanke potjerao je svog bijelca po šinama. Tramvaj je otišao prema Marijin dvoru, a na Ferhadiji, mjestu gdje će se kasnije izgraditi prava gradska tramvajska stanica, ostalo je 28 pari cipela! “

Da ne bi uzalud izrovali bečke ili peštanske ulice, Austro-Ugari su odlučili “konjsku željeznicu” – kako se tada nazivao tramvaj – isprobati prvo u Sarajevu. Tako se u ljeto 1884. godine počelo sa kopanjem sarajevskih ulica i polaganjem tramvajskih šina. Tom prilikom Sarajevo je ostalo bez jednog od najljepših mostova – kamenog mosta koji je premošćavao Koševski potok kod Alipašine džamije, ali je dobilo i titulu prvog grada na Balkanu i u srednjoj Evropi koji je imao tramvaj. Prva tramvajska pruga u Sarajevu bila je duga 3,1 kilometar, a počinjala je od današnjeg Ekonomskog fakulteta, pružala se Ferhadijom i dalje glavnom gradskom ulicom (današnjom Titovom) preko Marijin dvora i završavala na uzanoj željezničkoj stanici. Tada je napravljena samo jedna traka, pa je tramvaj funkcionirao po sistemu “naprijed i curik”, odnosno tako što se konj koji ga je vukao, kada bi došao do zadnje stanice, isprezao i ponovo uprezao, ali na suprotnu stranu vagona i vraćao se istim šinama kojim je i došao. Bilo je propisano da jedan konj ne smije voziti više od dva kruga, kako se ne bi iscrpio. Prvi tramvaj kretao je ujutro u pet sati, dakle sat prije nego je iz Sarajeva kretao prvi voz. Tramvajska karta bila je tamnocrvene boje i ispisana na srpskohrvatskom, njemačkom i turskom jeziku. U današnjoj Strossmayerovoj ulici bila je izgrađena i remiza – štala za konje i spremište za tramvaj. Tramvaj je malo koga ostavljao ravnodušnim. On je umjetnicima tog doba postao inspiracija za njihova djela, a sarajevskoj raji za izmišljanje priča o “zelenoj aždahi” i “šejtanu”. Muzičar Š. Bosiljevac je za prvu vožnju sarajevskog tramvaja skladao brzu polku za klavir pod nazivom “Sarajevski tramvaj” , dok je jedan njemački slikar po imenu Kürchner u akvarelu naslikao “jurnjavu konjskog tramvaja sarajevskim ulicama”. A za izvjesnog slikara Kereštešija moglo bi se komotno reći da je bio prva osoba zadužena za marketing i propagandu sarajevskog tramvaja. Ispod svoje slike konjske gradske željeznice on je napisao: “Dobar pješak ne može prije doći. Cijena 5 krajcera.”
Prvi tramvaj je zvanično počeo s radom 1.1.1885. godine u 10 sati. Sva četiri kola za osobni promet stajala su pred stanicom u Ferhadiji, a pred njima su se okupili zemaljski poglavar Appel, civilni adlatus Nikolić, podmaršal Buvard, generali Haas i Arlow, predstojnici Zemaljske vlade i Gradsko poglavarstvo. Cijela ova svita je zatim sjela u kola i za 13 minuta odvezla se do gradskog kolodvora “glatko, čisto, nečujno, kao na dlanu”. Društvo je nakon kratkog zadržavanja ponovo sjelo u kola i za 15 minuta vratilo se “isto tako lijepo i glatko” nazad do stanice u Ferhadiji. Gradonačelnik Fadilpašić nije zaboravio kome treba zahvaliti na ovom “vidljivom znaku blagovolenja” za grad i njegov napredak, te je od Appela zatražio da prenese posebne izraze zahvalnosti ministru Kalaju. Odmah nakon otvaranja otpočeo je promet, a kako to uvijek biva pri svakoj novini, posebno u Sarajevu, veliki broj ljudi vozio se tramvajem tamo-amo.

4 komentara

Komentariši