Za Svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine arhitekt Carlo Panek 1899. projektira paviljon Bosne sa očitom namjerom da se već paviljonom oslikaju karakteristične etape kulturnog razvoja zemlje. Iako je to sklop graditeljskih oblika iz različitih epoha, u cjelini dominiraju oblici islamske umjetnosti što je stvarna potvrda da su tadašnji arhitekti pseudoorijentalni umjetnički izraz smatrali autentičnim i istinskim produktom ovog podneblja. Panek ovim objektom simbolizira određenu zemlju i sasvim određenu tradiciju i za razliku od drugih velikih arhitekata koji su i prije njega dekorativnost i stilsku notu gradili na opće shvaćenoj islamskoj umjetnosti, on se ne odriče porijekla svoje dekoracije, tj. dokumentarnosti predloška. I paviljon i ono što je u njemu izloženo predstavljali su istoriju, kulturu, prirodne resurse, rudarstvo i začetak metalurgije u Bosni i Hercegovini. Unutrašnjost su uredili i oslikali čuveni bečki secesionisti Alfonso Mucha i Alojz Kaufman. Plakat za bosanski paviljon, koji je takođe izložen, kreirao je Mucha na tipičan način za to vrijeme: djevojka u narodnoj nošnji sa predmetima visokog zanatlijskog umijeća u rukama.
Bosanski paviljon, koji se nalazio između austrijskog i mađarskog, svjedočio je o posebnom statusu koji je Bosna i Hercegovina u to vrijeme imala u Austrougraskoj monarhiji.
Paviljon Bosne na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine
staje ovo
Ovo je paviljon Bosne na svjetskoj izložbi, a svjetska izložba je izložba gdje razne svjetske nacije predstavljaju svoju kulturu preko paviljona, a paviljon je najčešće jedna građevina ili više njih koje simboliziraju tu zemlju.
Na ovoj stranici imaš podatke o svim svjetskim izložbama:
http://www.expomuseum.com/
A ovo je svjetska izložba u Parizu 1900( a bila je i 1889 godine u Parizu, te godine je sagrađen Ajfelov toranj povodom ove izložbe)
http://expomuseum.com/1900/
Na blogu stare razglednice na slikama slikama broj163 i 396
nalazi se paviljom Bih
Plakat o kojemu govoriš je Mucha radio za Bosanski restoran (djevojka koja nosi pladanj s turskom kafom), a ne za sam Paviljon BiH. Dekorativni ciklus unutar samog paviljona, kojeg je Mucha izveo na zidovima centralnog hola, predstavlja Bosnu koja nudi svoje darove Svjetskoj izložbi, zatim tzv. Bosanski ciklus koji prikazuje scene iz povijesti BiH, te scene ”bosanskih legendi i narodnih predaja”. Inače, za čitavo uređenje Bosanskog paviljona je ovaj češki umjetnik nagrađen srebrnom medaljom koju mu je dodijelio žiri Svjetske izložbe, a bio je višestruko angažiran i u Austrijskom paviljonu, kao i u sekcijama francuskih izlagača. ( ove kao i još mnoge druge informacije o Paviljonu mogu se naći u knjizi Jasne Šamić ”Sarajevo-Pariz, 1900. Sto godina Svjetske izložbe i Bosanski paviljon”
Tako treba biti. Car je gol. Svirala ne laže. Istine kao ni laži nemoguće je sakrivati.